Select Page

Porezi predstavljaju ključni element svakog savremenog društva, jer omogućavaju finansiranje javnih usluga i infrastrukture. U Crnoj Gori, sistem oporezivanja igra značajnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje, a razumijevanje poreskih propisa i obaveza je od suštinskog značaja za građane i preduzeća. Ova tema obuhvata različite vrste poreza, kao što su porez na dohodak, porez na dodatu vrijednost i porez na imovinu, a takođe ćemo posmatrati iznos poreskog opterećenja kod nas, kao i u okruženju.

Šta je porez?

Porez se može definisati kao obavezno, zakonom propisano plaćanje građana i pravnih lica državi. Drugim riječima, porez je instrument kojim država prikuplja sredstva potrebna za finansiranje svojih funkcija i javnih dobara. Istorija poreza seže još u drevne civilizacije, gdje su vladari uvodili razne oblike dažbina i taksi. Tokom istorije, porezi su imali različite oblike – od prirodnih davanja u vidu žita do novčanih nameta. Razvojem robno-novčane privrede, porez postaje dominantno novčani oblik plaćanja.

Danas razlikujemo više vrsta poreza. Najčešće se govori o:

  1. Direktnim porezima (porez na dohodak, porez na imovinu)
  2. Indirektnim porezima (porez na dodatu vrijednost, trošarine)
  3. Socijalnim doprinosima (penzijsko, zdravstveno osiguranje)

Ove i druge vrste poreza čine kompleksan sistem kojim država prikuplja prihode za finansiranje javnih rashoda – od obrazovanja i zdravstva, do odbrane i infrastrukture. Iako često nepopularni, porezi su neizbježan segment savremenog društva i ekonomije. Najznačajniji porezi sa aspekta preduzeća obično uključuju porez na dobit, porez na dodatu vrijednost (PDV), kao i poreze na zaposlene, kao što su doprinosi za socijalno osiguranje, stoga ćemo upravo ovim porezima posvetiti najviše pažnje.

Porez na dobit

Dobit je finansijski pojam koji se odnosi na razliku između prihoda i troškova. To je iznos koji preduzeće ili pojedinac ostvari nakon što oduzmu sve troškove od ukupnih prihoda. Obaveza plaćanja poreza na dobit pravnih lica uređena je Zakonom o porezu na dobit pravnih lica. Poreski obveznik poreza na dobit je rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti.

Predmet oporezivanja rezidenta je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore. Predmet oporezivanja nerezidenta je dobit koju nerezident ostvari u Crnoj Gori. Stope poreza na dobit pravnih lica su progresivne:

  • Za dobit do 100.000,00 eura, stopa poreza iznosi 9%.
  • Za dobit od 100.000,01 eura do 1.500.000,00 eura, porez se obračunava kao 9.000,00 eura plus 12% na iznos koji prelazi 100.000,01 eura.
  • Za dobit preko 1.500.000,01 eura, porez se obračunava kao 177.000,00 eura plus 15% na iznos koji prelazi 1.500.000,01 eura.

U Crnoj Gori, najveći broj preduzeća pripada grupi do 100.000 eura, pa se može reći da ima povoljnu stopu poreza na dobit od 9%. U Srbiji, porez na dobit iznosi od 10 do 15%, dok je u Hrvatskoj 10 do 18%, a u Sloveniji 19%. Samim tim, možemo zaključiti da je stopa poreza na dobit najpovoljnija u Crnoj Gori.

https://me.propisi.net/zakon-o-porezu-na-dobit-pravnih-lica/: Porezi u Crnoj Gori

Porez na dodatu vrijednost-PDV

PDV je opšti porez na potrošnju i postoji obaveza njegovog obračunavanja u svim fazama prometa, od strane svih obveznika PDV-a, osim prometa za koji je propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a i prometa za koji ne postoji obaveza obračunavanja PDV-a. Obaveza plaćanja poreza na dodatu vrijednost uređena je Zakonom o porezu na dodatu vrijednost.

Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost, bez obzira na njen ishod. Djelatnost obuhvata sve vrste proizvodnje, trgovine i usluga, uključujući rudarsku, poljoprivrednu i profesionalnu djelatnost. PDV se obračunava u trenutku isporuke proizvoda, odnosno u trenutku izvršenja usluge.

U primjeni su tri poreske stope:

  • standardna stopa od 21%
  • snižena stopa od 15%
  • snižena stopa od 7%.

Nulta stopa (0%) se primjenjuje na određene proizvode i usluge, uključujući izvoz proizvoda iz Crne Gore, promet usluga povezanih s izvozom, te isporuke za diplomatske i međunarodne organizacije. Takođe, oslobađanje od PDV-a obuhvata i medicinska sredstva, donacije i slično.

U sistem PDV-a se ulazi obavezno ako promet pređe 30.000 eura u uzastopnih 12 mjeseci ili na dobrovoljnoj bazi. Kao što možemo vidjeti, u Crnoj Gori PDV stope su 7%, 15% i 21%, dok u Srbiji stope poreza na dodatu vrijednost iznose 10%, 20%, u Hrvatskoj 5%, 13%, 25%, i na kraju, u Sloveniji 5%, 9,5%, 22%. Najveći dio ukupnog prometa se dešava po standardnim stopama, odnosno višim stopama, zbog čega možemo zaključiti da je Crna Gora i u tom segmentu povoljna varijanta.

https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-porezu-na-dodatu-vrijednost.html: Porezi u Crnoj Gori

Porezi i doprinosi

Nadoknada za rad u proteklom mjesecu predstavlja zaradu pojedinca ili platu. Poznajemo neto zaradu ili platu, tj. onaj dio koji se radniku uplaćuje na račun u banci, i bruto zaradu, koja predstavlja širi pojam od neto zarade i obuhvata:

  • neto zaradu,
  • doprinose za obavezno socijalno osiguranje,
  • porez na dohodak fizičkih lica.

Da bismo došli do neto zarade, odnosno do iznosa koji radnik prima, potrebno je od bruto zarade oduzeti: porez na dohodak fizičkih lica, koji iznosi 0% do bruto prihoda od 700€, 9% za bruto prihod od 700,01€ do 1.000€, i 15% za bruto prihod preko 1.000,01€, kao i doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

Poslije određenih reformi, poresko opterećenje na plate u Crnoj Gori je ubjedljivo najmanje; na minimalnu neto platu od 600 eura, porezi i doprinosi iznose 78 eura, što znači da poresko opterećenje na minimalnu zaradu iznosi 11%. U zemljama regiona, poresko opterećenje se kreće od 22% u Hrvatskoj, oko 28% u Sloveniji, do 57% u Srbiji. Važno je naglasiti da je u Hrvatskoj minimalna neto zarada 750 eura, u Sloveniji oko 900 eura, a u Srbiji oko 400 eura, i na te iznose se dodaju gore navedeni porezi.

Ostali porezi u Crnoj Gori

Od ostalih poreza koji se javljaju u Crnoj Gori, izdvojićemo neke, ali ih ovom prilikom nećemo detaljno analizirati:

Akciza se plaća na sljedeće proizvode:

  • alkohol i alkoholna pića,
  • duvanske proizvode,
  • mineralna ulja, njihove derivate i supstitute.

Kod plaćanja akcize za navedene proizvode ne postoji razlika u pogledu porijekla proizvoda (domaći i uvozni).

Carina se obračunava i naplaćuje po procentualnoj stopi u odnosu na vrijednost robe („ad valorem“), a u primjeni je 14 vrsta stopa koje se kreću u rasponu od 0% do 30%.

Porez na nepokretnosti u Crnoj Gori propisan je Zakonom o porezu na nepokretnosti i plaća se po proporcionalnoj stopi od 0,25% do 1,00% tržišne vrijednosti nepokretnosti.

Stope poreza na promet nepokretnosti su progresivne i iznose:
1) do 150.000,00 eura 3%;
2) preko 150.000,01 eura: 4.500,00 eura + 5% na iznos preko 150.000,01 eura;
3) preko 500.000,01 eura: 22.000,00 eura + 6% na iznos preko 500.000,01 eura.

Takođe, postoje još i koncesione naknade, porez na igre na sreću i zabavne igre, lokalni prirezi i porezi…

Ovi porezi ne mogu mnogo uticati na biznis ukoliko se bavite nekim specifičnim djelatnostima, kao što su građevina, uvoz alkohola, duvana i slično.

https://me.propisi.net/zakon-o-akcizama/: Porezi u Crnoj Gori https://me.propisi.net/carinski-zakon/: Porezi u Crnoj Gori https://me.propisi.net/zakon-o-porezu-na-promet-nepokretnosti/: Porezi u Crnoj Gori https://www.gov.me/clanak/porez-na-nepokretnosti: Porezi u Crnoj Gori

Porezi u Crnoj Gori i okruženju

U tekstu smo već vidjeli koliko iznose porezi u Crnoj Gori i okruženju, pa ćemo iz tog razloga uzeti neki imaginarni primjer koji je oglednog karaktera:

  1. Pokretanje START UP-a
  2. Djelatnost: isključivo usluge
  3. Broj zaposlenih: 1 (prijavljen na minimalnu zaradu)
  4. Planirani promet: 100.000 eura (bez ulaznog PDV-a)
  5. Ostvarena dobit: 80.000 eura
ZemljaPrihodBruto plataPDV-izlazniDobit Porez na dobitUkupno poreza
Crna Gora100 0008 14021 000-21%80 0007 200-9%36 340
Srbija100 0006 60020 000-20%80 00012 000-15%38 600
Hrvatska100 00010 44025 000-25%80 0008 000-10%43 440
Slovenija100 00015 00022 000-22%80 00015 200-19%52 200

Kada pogledamo sve ove brojeve, možemo donijeti jednostavan zaključak.

Zaključak

Prije svega, napominjem da su podaci korišćeni u ovoj analizi prikupljeni sa interneta. Imajte na umu da postoji mogućnost greške u prikupljenim informacijama i da svaki biznis plan zahtijeva posebnu analizu.

Gledajući ovaj imaginarni primjer, možemo zaključiti da je Crna Gora zemlja sa najnižim porezima, što je čini atraktivnom za potencijalna ulaganja i strane investitore. Naime, niže stope poreza na dobit i povoljniji uslovi za poslovanje mogu privući preduzetnike koji traže optimalne uslove za razvoj svojih poslovnih ideja.

Osim toga, povoljna poreska politika može stimulisati lokalne preduzetnike da pokreću nove projekte i zapošljavaju radnu snagu, čime se dodatno doprinosi ekonomskom razvoju zemlje.

Važno je napomenuti i olakšice za start-up kompanije, koje su propisane Zakonom o inovacionoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacije. Ove olakšice uključuju oslobađanje od poreza za start-upove do 5 godina, umanjenje poreza i doprinosa do 50% za zapošljavanje u inovativnim djelatnostima, kao i oslobađanje poreza na dobit od 100% za reinvestiranje u inovativne projekte i start-upove. Ove mjere dodatno čine Crnu Goru privlačnom destinacijom za investitore i preduzetnike.

Ipak, iako Crna Gora nudi povoljne uslove, investitori bi trebali pažljivo razmotriti sve aspekte poslovanja prije donošenja odluka. Svakako, detaljna analiza tržišta i pravnog okvira je ključna za uspjeh svakog start-up-a.

https://me.propisi.net/zakon-o-inovacionoj-djelatnosti-i-zakon-o-podsticajnim-mjerama-za-razvoj-istrazivanja-i-inovacija-podsticaji-za-it-industriju/: Porezi u Crnoj Gori