Select Page

Nova godina donosi nove odluke i prilike za promjene. Dok neki odlučuju da ulože više truda u lični razvoj, drugi razmatraju ulazak u svijet investicija i pokretanje vlastitog IT startupa. Ako ste još uvijek na prekretnici i ne znate da li investirati u Crnu Goru ili razmišljate o pokretanju tehnološkog biznisa, ovaj blog je pravo mjesto za vas.

Prije svega, želim naglasiti da nisam iz IT svijeta, već pristupam ovoj temi iz ugla zakona i statistike. U ovom tekstu ćemo istražiti pravne aspekte i oportunitete koje Crna Gora nudi potencijalnim investitorima u IT sektoru. Osim toga, analiziraćemo relevantne statističke podatke koji osvetljavaju trenutnu situaciju u ovoj oblasti.

Pridružite mi se dok otkrivamo zašto je Crna Gora sve više prepoznata kao privlačna destinacija za IT investicije i kako možete iskoristiti prednosti koje nudi ova zemlja. Očekuje vas pregled zakonskih okvira i statističkih informacija koje će vam možda pomoći da donesete odluku o vašim investicionim planovima.

Osnivanje privrednog društva, porezi i troškovi

U prethodnim blogovima već sam obrađivao teme vezane za osnivanje privrednog društva i poreze u Crnoj Gori, pa ću u ovom podnaslovu samo sumirati ključne informacije.

Cijene za osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kreću se od 70 do 350 eura, zavisno od toga da li planirate da proces obavite sami ili ćete angažovati stručnu pomoć. Ova investicija predstavlja osnovni korak ka pokretanju privrednog društva.

Trošak bruto zarade iznosi 678,23 eura sa srednjom stručnom spremom i 929,15 eura sa visokom stručnom spremom. Ukupna bruto zarada u prvom slučaju iznosi 678,23 eura, od čega je neto plata 600 eura, što odgovara prijavi na puno radno vrijeme od 40 sati nedjeljno (SSS). Porezi i doprinosi koji se plaćaju državi iznose 78,23 eura. U ovom slučaju, godišnji ukupni trošak za radnika iznosi 7.200 eura neto, dok su porezi i doprinosi godišnje 938,76 eura. Prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosi 1.000 eura, dok su zarade u IT sektoru uglavnom iznad prosjeka.

Prema nekim istraživanjima, IT sektor u Crnoj Gori prošle godine činilo je 715 kompanija koje aktivno djeluju na lokalnom i međunarodnom tržištu i koje zapošljavaju 3.434 ljudi (ICT preko 6.000).

Što se tiče poreza na dobit, primjenjuju se progresivne stope poreza na dobit pravnih lica, koje se kreću ovako:

  • Za dobit do 100.000,00 eura, stopa poreza iznosi 9%.
  • Za dobit od 100.000,01 eura do 1.500.000,00 eura, porez se obračunava kao 9.000,00 eura plus 12% na iznos koji prelazi 100.000,01 eura.
  • Za dobit preko 1.500.000,01 eura, porez se obračunava kao 177.000,00 eura plus 15% na iznos koji prelazi 1.500.000,01 eura.

Porez na dodatu vrijednost obračunava se u trenutku isporuke proizvoda ili izvršenja usluge. U Crnoj Gori su na snazi tri poreske stope:

  • Standardna stopa od 21%
  • Snižena stopa od 15%
  • Snižena stopa od 7%

Prema članu 25 Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, PDV se plaća po stopi od 0% za određene usluge, što znači da se ne plaća na promet usluga koje obavljaju zastupnici ili drugi posrednici u ime i za račun drugog lica, ukoliko su te usluge deo usluga navedenih u ovom članu ili se izvršavaju izvan Crne Gore. Ovaj član je izuzetno značajan za privredna društva koja pružaju usluge u inostranstvu.

Da bi firma bila aktivna, mora obračunavati plate i predavati završni račun, pa će vam biti potrebna agencija koja će to raditi za vas. Početna cijena za računovodstvene usluge kreće se između 100 i 200 eura, u zavisnosti od opštine i djelatnosti.

Takođe, potrebno je registrovati privredno društvo na određenu adresu koja može biti i adresa stanovanja. Osim adrese stanovanja, to može biti i adresa poslovnog prostora gdje privredno društvo obavlja svoju djelatnost. Cijena iznajmljivanja poslovnih prostora kreće se od 10 do 25 eura po m², zavisno od lokacije. Takođe, postoji i prostor specijalno dizajniran za potrebe freelancera, preduzetnika, startupa i digitalnih nomada, kao što je u Podgorici mNEST, gdje se cijena kreće od 12 eura/dan do 150-200 eura/mjesec.

https://www.mnest.me/: Crna Gora kao IT destinacija https://montenegro.paylab.com/plata/it-software: Crna Gora kao IT destinacija http://www.arhiva-medija.com/docs/64632e3fa0d7e_main.pdf: Crna Gora kao IT destinacija

Benificije i poreske olakšice u Crnoj Gori

Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija zaista je imao značajan uticaj na IT sektor u posljednjim godinama. Ovaj zakon je usmjeren na podršku istraživačkim i inovativnim aktivnostima, što je doprinijelo razvoju novih tehnologija i unapređenju postojećih rješenja. Kroz različite podsticaje, kao što su finansijska sredstva i olakšice, omogućava se kompanijama da investiraju u istraživanje i razvoj, što direktno utiče na rast i konkurentnost IT sektora.

Podsticajne mjere iz ovog zakona imaju za cilj da podstaknu ekonomski rast i tehnološki razvoj. One se fokusiraju na inovacije i preduzetništvo, posebno kroz zapošljavanje mladih i visokokvalifikovanih lica. Takođe, cilj je jačanje postojećih inovativnih preduzeća, kao i kreiranje startapova i spin-offova.

Ove mjere podstiču izvoz, posebno u sektorima srednjih i visokih tehnologija i usluga zasnovanih na znanju, a sve to doprinosi stvaranju povoljnijeg ambijenta za naučno-istraživačku i inovacionu djelatnost.

Korisnici prava na podsticajne mjere mogu biti domaća i strana pravna i fizička lica koja obavljaju naučnoistraživačku i inovacionu djelatnost u Crnoj Gori, kao i druga pravna i fizička lica koja ulažu sredstva ili su na drugi način povezana sa ovim djelatnostima, u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje državna pomoć.

Pravno lice koje obavlja inovacionu djelatnost može steći status korisnika podsticajnih mjera ako ispuni niz uslova koji su detaljnije pojašnjeni u zakonu. Pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove iz člana 7 ovog zakona podnose Ministarstvu zahtjev za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera. Ministarstvo obrazuje Komisiju koja vrši provjeru zahtjeva.

Ukoliko se zahtjev odobri, predviđene su razne olakšice koje se odnose na:

  • Porez na dohodak fizičkih lica i prirez;
  • Doprinos za obavezno socijalno osiguranje;
  • Porez na dobit pravnih lica;
  • Naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta;
  • Korišćenje državnog nepokretnog imanja i/ili zemljišta;
  • Porez na nepokretnost.

Važno je napomenuti da ukupan iznos svih ovih olakšica za jedno pravno ili fizičko lice ne može prelaziti 300.000 eura u trogodišnjem periodu. Subjekti koji se bave inovacijama mogu istovremeno koristiti više podsticajnih mjera, ali ukupni iznos ne smije premašiti zakonom propisanu granicu. Takođe, velika preduzeća, prema računovodstvenim standardima, mogu koristiti samo olakšicu vezanu za porez na dobit, i to isključivo za ulaganja u druge subjekte inovacione djelatnosti.

Inovaciona djelatnosti podrazumijevaju skup aktivnosti države i lokalne samouprave,
poslovnog sektora, naučne i akademske zajednice, civilnog sektora i građana.

Glavni ciljevi inovacionih aktivnosti su:

Modernizacija privrede
-Razvoj i primjena inovacija proizvoda i procesa
-Upotreba inovativnih proizvodnih tehnologija
-Uvođenje novih poslovnih modela
-Razvoj kapaciteta i infrastrukture za navedene aktivnosti

Vrste inovacija su:
inovacija proizvoda i usluga, inovacija poslovnog procesa ili njihova kombinacija;
− tehnološke ili ne-tehnološke inovacije; i
− inovacije u privrednom sektoru, inovacije u javnom sektoru i socijalne inovacije.

Inovativne aktivnosti koje obavljaju subjekti inovacione djelatnosti radi stvaranja
inovacija, su:
istraživanje i razvoj;
− inženjerstvo, projektovanje, dizajn i druge kreativne aktivnosti;
− marketing i brendiranje;
− aktivnosti vezane za kreiranje i zaštitu intelektualne svojine;
− obrazovanje i obuka zaposlenih za korišćenje inovacija;
− razvoj softvera i baze podataka;
− kupovina, iznajmljivanje ili akvizicija osnovnih sredstava – objekata i

specijalizovane opreme ili sopstvena proizvodnja ovih dobara radi stvaranja
inovacija;
− upravljanje inovacijama; i
− druge aktivnosti radi stvaranja inovacija.

Zakon o inovacijonj djelatnosti kao i Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istaživanja i inovacija možete pogledati u nastavku.

Read more: Crna Gora kao IT destinacija

InvesTirati ili ne InvesTirati

Kao zaključka, napraviću SWOT analizu.

SPovoljni porezi, niski troškovi zakupa i usluga, povoljne podsticajne mjere, geografski položaj.
W – Nedostatak kadra, spora administracija i nepotpuna digitalzacija javne uprave.
O – Konstantni razvoj i napredak IT sektora u Crnoj Gori.
T – Ograničeno lokalno tržište, rast cijena zakupa stambenih objekata.

Crna Gora se ističe kao privlačna destinacija za poslovanje zahvaljujući povoljnim porezima, niskim troškovima zakupa i usluga, kao i povoljnim podsticajnim mjerama. Njena geografska pozicija dodatno doprinosi atraktivnosti, omogućavajući lak pristup tržištima u regionu.

Međutim, postoje i izazovi s kojima se suočava ovaj sektor. Nedostatak kvalifikovanog kadra i infrastrukture može otežati razvoj i implementaciju novih projekata.

S druge strane, konstantni razvoj i napredak IT sektora u Crnoj Gori pružaju brojne mogućnosti za inovacije i rast. Iako je lokalno tržište ograničeno, potencijal za širenje i saradnju na međunarodnom nivou ostaje značajan.

Uzimajući u obzir sve ove aspekte, Crna Gora se može posmatrati kao zemlja sa velikim potencijalom za razvoj poslovanja, posebno u oblasti informacionih tehnologija. Uz sve svoje prednosti, poput prirodnih resursa, niskih poreza i sve većeg interesovanja investitora, Crna Gora ima potencijal da postane “Silcijumska dolina Evrope”. Ova transformacija bi mogla donijeti brojne mogućnosti za inovacije i tehnološki napredak, što bi dodatno unapredilo ekonomiju zemlje.