Kada sam obrađivao temu porezi u Crnoj Gori, namjerno sam preskočio porez po odbitku jer zaslužuje malo veću pažnju.
A zašto je to tako vidjećete u nastavku.
Porez po odbitku, ili Withholding Tax (WHT), predstavlja oblik indirektnog oporezivanja koji se primjenjuje na određene vrste prihoda koji se isplaćuju kako rezidentnim, tako i nerezidentnim pravnim i fizičkim licima. Ovaj porez ima specifičnu karakteristiku jer se obračunava i plaća na iznos koji se isplaćuje, prije nego što sredstva stignu do korisnika, tj. primaoca prihoda.
Porez po odbitku podrazumijeva obavezu isplatitelja da obustavi određeni iznos poreza prilikom isplate prihoda i da taj iznos uputi poreskim vlastima. Ovaj sistem omogućava efikasniji način naplate poreza, jer obveznik plaćanja (isplatioc) obavlja svoju obavezu u ime korisnika prihoda (primaoca).
U Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, konkretno u članu 28, jasno su definisana pravila koja se odnose na način obračuna, plaćanje i obveznike ovog poreza. Iako zakon pruža precizna uputstva, u ovom blogu ćemo se potruditi da na što jednostavniji način objasnimo osnovne karakteristike poreza po odbitku, kao i kada i kome se ovaj porez plaća.

Osnovica za obračun i plaćanje WHT-a
Osnovica za obračun i plaćanje poreza po odbitku (WHT – Withholding Tax) predstavlja iznos na koji se primjenjuje poreska stopa, a koji čini bruto iznos isplaćenih prihoda na koje se porez po odbitku odnosi. Ova osnovica zavisi od vrste prihoda koji se isplaćuje, a može obuhvatiti različite kategorije isplata.
Ključne komponente osnovice za obračun WHT-a:
- Dividende i udjeli u dobiti – Osnovica za obračun poreza po odbitku kod isplate dividendi i udjela u dobiti je iznos bruto dividende ili udjela koji se isplaćuje pravnom ili fizičkom licu. Porez se obračunava na cjelokupnu isplatu prije nego što sredstva stignu do primaoca.
- Kamate – U slučaju isplate kamata, osnovicu za obračun čini ukupni iznos kamata koji se isplaćuje, bez obzira na to da li su one povezane s obveznicama, kreditima ili drugim finansijskim instrumentima.
- Naknade za intelektualnu svojinu – Kod isplate naknada za autorska prava, patente, licence ili druge oblike intelektualne svojine, osnovica je iznos bruto naknade koja se isplaćuje korisnicima tih prava.
- Naknade za usluge – Kod isplate naknada za konsalting, istraživanje tržišta, revizorske usluge ili druge profesionalne usluge, osnovica za obračun WHT-a je ukupan iznos bruto naknade koja se isplaćuje pružaocu usluga.
- Zakup imovine – U slučaju isplate naknada za zakup pokretne ili nepokretne imovine, osnovica za obračun poreza je ukupan iznos koji se plaća na osnovu ugovora o zakupu.
Porez po odbitku obračunava se na bruto iznos osnovice, prije nego što iznos bude isplaćen korisniku prihoda. Visina poreza zavisi od vrste prihoda i poreske stope koja se primjenjuje, koja je obično regulisana zakonom o porezu na dobit i međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Osnovica za obračun poreza po odbitku mora biti pravilno utvrđena i evidentirana kako bi se osigurao tačan iznos poreza koji se obustavlja i uplaćuje poreskim vlastima.
POREZ PO ODBITKU I UGOVORI O IZBEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (skraćeno UOIDO) predstavljaju bilateralne međunarodne sporazume koji se zaključuju između dvije zemlje (zemalja potpisnica). Ovi ugovori imaju ključnu ulogu u sprečavanju dvostrukog oporezivanja, što znači da omogućavaju regulisanje oporezivanja prihoda i imovine koja može biti predmet oporezivanja u više od jedne zemlje. Na taj način, Ugovori pružaju poreskim obveznicima olakšice i jasno definišu koja zemlja ima pravo na oporezivanje, čime se minimizira mogućnost dvostrukog oporezivanja prihoda koji nastaju u prekograničnom kontekstu.
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju prednost u odnosu na nacionalne zakone. To znači da, ukoliko između Crne Gore i određene zemlje postoji potpisan Ugovor, prilikom obračuna poreza po odbitku primjenjuju se stope iz tog Ugovora, koje imaju prioritet u odnosu na stope poreza definisane Zakonom.
Crna Gora ima mrežu od 43 poreska ugovora sa sljedećim zemljama: Albanija, Belgija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Italija, Iran, Kina, Kipar, Južna Koreja, Kuvajt, Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Malezija, Malta, Moldavija, Njemačka, Norveška, Poljska, Rumunija, Rusija, Slovačka, Slovenija, Šri Lanka, Švajcarska, Švedska, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Irska, Srbija, UAE, Azerbejdžan, Austrija i Portugal.
Od mogućih 27, Crna Gora ima poreske ugovore sa 24 države članice EU (nema sa Španijom, Estonijom i Litvanijom).
Hrvatska ima 62, Srbija 59, a Velika Britanija 119 poreskih ugovora koji su na snazi.

Ukoliko postoji potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, potrebno je dostaviti i potvrdu o rezidentnosti. Ovom potvrdom dokazuje se da je osoba poreski rezident jedne od država potpisnica Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Uobičajeno je da se potvrde o rezidentnosti odnose na period od jedne godine, odnosno da (ukoliko su izdate u bilo kojem periodu nakon početka kalendarske godine) važe do kraja tekuće godine u kojoj su izdate.
Poreska obaveza za plaćanje poreza po odbitku nastaje u momentu kada je nerezidentno pravno lice ostvarilo, odnosno naplatilo prihod od domaćeg pravnog lica; ako nema isplate prihoda, nema ni nastanka obaveze po osnovu poreza na dobit po odbitku.
Primjeri iz prakse
Kada strano privredno društvo iz Austrije ostvaruje prihod u Crnoj Gori, može biti podložno oporezivanju po stopi od 15% na isplaćene dividende, kamate ili naknade za usluge, putem poreza po odbitku (WHT – Withholding Tax). Da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, strano preduzeće može zatražiti potvrdu o rezidentnosti iz svoje matične zemlje. Ova potvrda služi kao dokaz da je preduzeće rezident druge države (Austrije), koja ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Crnom Gorom. Na osnovu te potvrde, preduzeće može ostvariti pravo na smanjenje stope WHT ili oslobađanje od oporezivanja, u skladu sa odredbama tog ugovora.
Ovaj proces osigurava da preduzeća ne budu dvostruko oporezovana na iste prihode, čime se podstiče međunarodna trgovina i investicije.
U slučaju da ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dvije države, kao što je slučaj između Crne Gore i Španije, može doći do situacije u kojoj se isti prihod oporezuje u obije države. To znači da pojedinci ili preduzeća koja ostvaruju prihod u jednoj državi, a imaju rezidentstvo u drugoj, mogu biti podložni oporezivanju u obje jurisdikcije. U takvim slučajevima, obveznici mogu imati pravo na određene olakšice ili povrat poreza, ali to zavisi od nacionalnih zakona svake države.
Na primjer, ukoliko se koristi softver iz Španije u Crnoj Gori, privredno društvo koje koristi taj softver mora platiti porez po odbitku jer je to intelektualna svojina. Prije nego što privredno društvo u Crnoj Gori izvrši uplatu, potrebno je obračunati porez po odbitku, koji u ovom slučaju iznosi 15%. Dakle, 15% od bruto iznosa od 1.000 EUR iznosi 150 EUR. Ovaj iznos se obračunava i privredno društvo obustavlja ga pre isplate dobavljaču.
Na taj način, umesto da dobavljač iz Španije primi cijeli bruto iznos na račun, privredno društvo u Crnoj Gori uplaćuje 850 EUR, dok 150 EUR kao porez po odbitku uplaćuje na žiro račun 820-12114-91, koji je predviđen za plaćanje poreza na dobit po odbitku na autorske naknade, kamate i druge prihode koji se isplaćuju nerezidentima.
Nakon izvršenih uplata, privredno društvo u Crnoj Gori je u obavezi da podnese izveštaj o uplaćenom porezu po odbitku, kako bi se ispunile sve poreske obaveze propisane Zakonom o porezu na dobit pravnih lica. Ovaj izveštaj, poznat kao IOPPO obrazac, mora se dostaviti do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.
Privredno društvo u Crnoj Gori plaća porez po odbitku i šalje IOPPO obrazac zajedno sa dokumentom gdje se vidi pregled uplata dobavljaču u Španiji. Ovaj obrazac služi kao zvanična potvrda o plaćenom porezu po odbitku, što omogućava dobavljaču da podnese zahtjev za povrat sredstava (poreza koji je takođe plaćen) u Španiji. Na taj način, dobavljač može da traži povrat poreza koji je prethodno plaćen u Crnoj Gori, čime se olakšava proces povrata i osigurava da se ne plaća dvostruki porez na iste prihode.
Pitanja i odgovori
Pitanje: Šta je porez po odbitku?
Odgovor: Porez po odbitku je oblik indirektnog oporezivanja koji se primenjuje na određene vrste prihoda.
Pitanje: Kada se plaća porez po odbitku?
Odgovor: Porez po odbitku se obračunava i plaća na iznos koji se isplaćuje, pre nego što sredstva stignu do korisnika, tj. primaoca prihoda.
Pitanje: Koje su ključne komponente osnovice za obračun poreza po odbitku?
Odgovor: Ključne komponente osnovice za obračun poreza po odbitku uključuju: dividende i udele u dobiti, kamate, naknade za intelektualnu svojinu, naknade za usluge i zakup imovine.
Pitanje: Koliko iznosi stopa za plaćanje poreza po obitku?
Odgovor: Stopa za plaćanje poreza po obitku iznosi 15%.
Pitanje: Kome se uplaćuje porez po odbitku?
Odgovor: Porez po odbitku se uplaćuje poreskoj upravi na žiro račun 820-12114-91 kao porez na dobit po odbitku na autorske naknade, kamate i druge prihode.
Pitanje: Koji obrazac se predaje kao dokaz o uplati poreza po odbitku i kada?
Odgovor: Obrazac IOPPO se predaje kao dokaz o uplati poreza po odbitku do kraja februara za prethodnu godinu.
Da sumiramo za kraj Porez po odbitku je oblik indirektnog oporezivanja koji se obračunava na određene vrste prihoda prije isplate korisniku. Uplaćuje se Poreskoj upravi po stopi od 15%, a kao dokaz o uplati predaje se obrazac IOPPO do kraja februara za prethodnu godinu.
Ukoliko imate dodatnih pitanja ili vam je potrebna dodatna pojašnjenja u vezi sa ovom tematikom, stojim vam na raspolaganju za sve informacije koje su vam potrebne.
