Da li znate kako se obračunava zarada? Vjerovatno zamišljate neku Maru iz računovodstva, okruženu gomilom papira, kako ručno obračunava plate dok puši cigar’ i pije kafu. Možda je nekada i bilo tako, ali danas, u velikim sistemima, 90% posla obavlja softver, dok je 10% ipak na Mari iz računovodstva – koja unosi podatke u sistem, najčešće na osnovu obračunskih listi koje dostavlja HR služba.
U ovom blogu potrudićemo se da sve objasnimo detaljnije – od razlike između bruto i neto zarade, preko koeficijenata za obračun, pa do ugovorene zarade i ugovora o djelu. Pa, krenimo redom.
Osnove lične zarade
Nadoknada za rad u prethodnom mjesecu predstavlja zaradu pojedinca, odnosno platu. U Crnoj Gori, minimalna neto zarada iznosi 600 eura za srednju stručnu spremu i 800 eura za višu stručnu spremu. Međutim, važno je napomenuti da ovi iznosi nisu nužno povezani sa stručnom spremom, već zavise od onoga što je navedeno u ugovoru o radu. To znači da možete biti doktor nauka, ali ako u ugovoru piše da je posao predviđen za srednju stručnu spremu, primaćete 600 eura.
Iznos od 600 eura predstavlja neto zaradu, dok se na taj iznos dodaju porezi i doprinosi, koji u ovom slučaju iznose ukupno 78 eura. U teoriji, raspodjela poreza i doprinosa izgleda ovako:
- Fond PIO: 10% bruto plate ili 67,04 eura.
- Doprinos za nezaposlenost: 0,5% na teret zaposlenog i 0,5% na teret poslodavca, ukupno 6,70 eura.
- Fond rada: 0,20% ili 1,34 eura.
- Sindikat: 0,20% ili 1,34 eura.
- Privredna komora: 0,27% ili 1,81 eura.
Na osnovu ovih iznosa dolazimo do bruta plate koja iznosi 678 eura.
Prilikom uplate zarada potrebno je ispuniti naloge za prenos (žute naloge-ako ne koriste e-banking) za svaku kategoriju posebno — kako za poreze i doprinose na teret zaposlenog, tako i za poreze i doprinose na teret poslodavca. Da bi se proces plaćanja pojednostavio i smanjio broj uplatnica, iznose koji se odnose na porez na dohodak, doprinose na teret zaposlenog, doprinose na teret poslodavca i Fond rada moguće je zbirno uplatiti jednim nalogom za prenos. Međutim, prirez na porez, doprinos za Privrednu komoru, savez sindikata Crne Gore i neto zaradu potrebno je uplatiti za svaku stavku posebno.
Pored naloga za prenos, obavezno je ispuniti dva primjerka Izvještaja o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima (IOPPD).
Način utvrđivanja zarade
Zarada za puno radno vrijeme, koja iznosi 174 časova u mjesecu, obračunava se prema sljedećoj formuli:
(Startni dio zarade + Koeficijent složenosti uvećan za minuli rad) x Obračunska vrijednost koeficijenta
Elementi za obračun bruto zarade uključuju:
- Startni dio zarade
- Obračunska vrijednost koeficijenta složenosti
- Koeficijent složenosti uvećan za minuli rad
Startni dio zarade u bruto iznosu, koji obuhvata topli obrok i 1/12 regresa za korišćenje godišnjeg odmora, iznosi najmanje 70% obračunske vrijednosti koeficijenta (63,0 €).
Obračunska vrijednost koeficijenta složenosti utvrđena je na mjesečnom nivou bruto iznosom od najmanje 90 €. Ova obračunska vrijednost koeficijenta služi kao osnovica za obračun startnog dijela zarade i ne može biti manja od navedenog iznosa.
Koeficijent složenosti se utvrđuje ugovorom o radu, odnosno Opštim ili granskim kolektivnim ugovorom za određenu stručnost i složenost poslova. U nastavku slijede koeficijenti za različite stepene stručnosti i složenosti utvrđeni Opštim kolektivnim ugovorom:
- (I stepen – podnivo 1): Nekvalifikovani radnik, koeficijent: 3,30
- (I stepen – podnivo 2): Završeno osnovno obrazovanje, koeficijent: 3,45
- (II nivo): koeficijent: 3,50
- (III nivo): Srednje stručno obrazovanje (180 kredita CSPK-a), koeficijent: 3,60
- (IV nivo – podnivo 1): Kvalifikacija srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja (240 kredita CSPK-a), koeficijent: 3,70
- (IV nivo – podnivo 2): Kvalifikacija majstor (60 kredita CSPK-a), koeficijent: 3,80
- (V nivo): Kvalifikacija višeg stručnog obrazovanja, koeficijent: 4,0
- (VI nivo): Više stručno obrazovanje (120 kredita CSPK-a), koeficijent: 4,4
- (VII nivo – podnivo 1): Kvalifikacija visokog obrazovanja (240, 180+60, 300, 360 kredita CSPK-a), koeficijent: 5,0
- (VII nivo – podnivo 2): Kvalifikacija visokog obrazovanja (180+120 ili 240+60 kredita CSPK-a), koeficijent: 5,4
- (VIII nivo): Kvalifikacija visokog obrazovanja (300+180 kredita CSPK-a), koeficijent: 7
Minuli rad utiče na povećanje zarade zaposlenog za svaku završenu godinu radnog staža, i to na sljedeći način:
- Do 10 godina: 0,5%
- Od 10 do 20 godina: 0,75%
- Preko 20 godina: 1,00%
Na primjer zaposleni prima neto platu 600€ (174 h, bez minulog rada):
– Obračunska vrijednost koeficijenta: 90€
– Koeficijent složenosti: 6,75
– Startni dio zarade: 70% obračunskog koeficijenta = 63€
Obračun:
63€+ (90€× 6,75) = 670.5(bruto) = 600€ (neto)
Ovo je osnovni primjer međutim u obračun su često uključeni minuli rad, noćni sati, dvokratno radno vrijeme ili rad za praznike, i u tom slučaju formula za obračun može se uvećati od 10% do 150% osim ako zaposleni nema ugovorenu zaradu u tom slučaju situacija se mijenja.
Ugovorena zarada
Prema članu 100. Zakona o radu, ugovorena zarada je ona koja se može utvrditi ugovorom o radu sa direktorom, menadžerom ili drugim zaposlenima koji obavljaju poslove od posebnog značaja za poslodavca.
Ovo znači da se gore navedenim licima zarada se ne povećava ni po jednom od sledećih osnova:
–Godina radnog staža (minuli rad);
-Rad noću;
-Rad na dan državnog ili vjerskog praznika;
-Prekovremeni rad.
Osim što nemaju pravo na povećanje zarade, ovo u teoriji znači i da se za rukovodeći kadar ne obračunava plata na osnovu sistematizacije i koeficijenta, već na osnovu iznosa koji su ugovorili.
Kada se pomnje isplata zarade često se pominje i ugovor o djelu, međutim ugovor o djelu nije regulisan zakonom o radu već obligaciono pravnim odnosima, samim tim nema ni isti poreski tretman kao zarada.
Ugovor o djelu
Ugovor o djelu često se koristi u praksi, ali o njemu se malo zna. Ovaj ugovor reguliše Zakon o obligacionim odnosima, a ne Zakon o radu. Izvršilac sam određuje iznos i rok za izvršenje posla, dok se naručilac obavezuje na isplatu. Zaključuje se za poslove van djelatnosti poslodavca. Porez na ugovor o djelu iznosi 15% i obračunava se na bruto iznos naknade, umanjen za troškove. Porez je uvijek obavezan, dok se doprinosi plaćaju samo ako izvršilac nije u radnom odnosu.
Kako to izgleda u praksi? Fizičko lice koje je u radnom odnosu ugovara izradu web stranice sa DOO X, koja se bavi transportom. Neto iznos ugovora je 600 eura, a rok izrade 30 dana. Fizičko lice prima uplatu od 600 eura, dok privredno društvo obračunava porez i prirez na bruto osnovicu od 469,27 eura: porez iznosi 70,39 eura, a prirez 9,15 eura, što ukupno daje 79,54 eura. Ukupan trošak po osnovu ugovora iznosi 679,54 eura.
Ako imate mogućnost da birate između ugovora o djelu i ugovora o radu, dobro razmislite prije nego što odlučite. Naime, ako ste u radnom odnosu i primate 1.000 €, porezi i doprinosi iznose oko 286,50 €, pa je ukupan trošak poslodavca 1.286,50 €. Ukoliko ste već u radnom odnosu, ali potpišete ugovor o djelu na istu sumu, porez i prirez biće manji — 132,57 €, sa ukupnim troškom od 1.132,57 €. S druge strane, ako niste u radnom odnosu i potpišete ugovor o djelu na 1.000 €, ukupni porezi, prirez i doprinosi iznosiće oko 228,67 €, odnosno ukupno 1.228,67 €.
Iako na prvi pogled može izgledati kao da je svejedno jer ćete primiti istu neto sumu, ugovor o djelu ne daje prava na pauzu, godišnji odmor i druge benefite propisane Zakonom o radu. Takođe, niži doprinosi mogu negativno uticati na visinu penzije. Zato je uvek preporučljivo izabrati ugovor o radu ako ste nezaposleni, ili ugovor o dopunskom radu ako ste već zaposleni.
Zaključak
Kada sve stavimo na papir (ili bolje rečeno – u softver), jasno je da obračun zarade nije naučna fantastika. Danas najveći dio posla obavlja računarski program, dok na računovođi ostaje da unese podatke i provjeri ispravnost obračuna.
Minimalna zarada za srednju stručnu spremu trenutno iznosi 600 eura neto, odnosno 678 eura bruto, a u bruto uvijek ulaze porezi i doprinosi – poput PIO fonda, sindikalnih članarina ili naknade Privrednoj komori. Zarada se može uvećati za minuli rad, rad tokom praznika ili noćni rad, osim u slučajevima kada je plata ugovorena, pa tada nema dodatnih obračuna.
Važno je razlikovati i zaradu od ugovora o djelu. Dok se plata reguliše Zakonom o radu, ugovor o djelu spada u obligacioni odnos i ima potpuno drugačiji poreski tretman. Zato uvijek vrijedi dobro razmisliti koja je opcija povoljnija i sigurnija, posebno na duže staze.
Na kraju, možda se nekada sve obračunavalo na papiru uz cigaru i kafu, ali danas je računovodstvo mnogo urednija, brža i preciznija priča. A ako vam i dalje ostane neko pitanje ili nedoumica – tu smo da pomognemo.
