Davno sam čuo studentsku urbanu legendu o profesoru na Pravnom fakultetu koji je prvog dana nastave rekao brucošima da, kao studenti prava, sigurno znaju razliku između pravnog i fizičkog lica. Potom je pozvao pravna lica da se jave, i navodno se tada javilo pola amfiteatra. Profesor je, s osmijehom, poručio kolegama da slobodno napuste predavanje, istakavši da je ovo predavanje isključivo namijenjeno fizičkim licima.
Kao i to predavanje, i ovaj blog je namijenjen fizičkim licima tj. svim zainteresovanim licima koja su ostvarile ili će ostvariti dohodak u Crnoj Gori.
Prethodni blog bio je fokusiran na porez na dobit i poreske olakšice za pravna lica, dok ćemo se u ovom blogu baviti Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica. Analiziraćemo osnove ovog zakona i ponuditi primjere iz prakse s ciljem da olakšamo razumijevanje poreskog sistema za fizička lica u Crnoj Gori.
Osnovne odredbe zakona
Ovim zakonom uvodi se obaveza plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica.
Poreski obveznik poreza na dohodak je rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvaruje dohodak iz izvora utvrđenih ovim zakonom.
Rezidentno fizičko lice u Crnoj Gori je ono koje ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa na teritoriji Crne Gore, ili boravi više od 183 dana u poreskoj godini. Takođe, rezident Crne Gore može biti i fizičko lice koje je upućeno izvan zemlje radi obavljanja poslova za rezidenta Crne Gore ili međunarodnu organizaciju.
Predmet oporezivanja rezidenta obuhvata dohodak ostvaren u Crnoj Gori i izvan nje, dok nerezidentu podliježe oporezivanju samo dohodak ostvaren u Crnoj Gori.
Poreski period za koji se obračunava porez na dohodak je kalendarska godina, osim u slučaju prestanka ili otpočinjanja djelatnosti u toku godine.
Stopa poreza na dohodak iznosi 0%, 9% ili 15%, u zavisnosti od izvora primanja.
Dohodak i vrste prihoda
Porez na dohodak plaća se na prihode iz svih izvora, osim onih koji su zakonom izuzeti. Izvori dohotka određuju se u skladu s članom 12, koji navodi nekoliko ključnih kategorija prihoda koji čine osnovu dohotka. Prvo, lična primanja čine značajan dio dohotka, uključujući zarade, naknade i sve druge oblike prihoda ostvarene kroz rad u skladu s propisima o radu. Ova primanja obuhvataju ne samo zaposlene, već i članove predstavničkih i izvršnih tijela, kao i članove raznih poslovnih odbora koji su zaposleni kod isplatioca.
Pored ličnih prihoda, samostalna djelatnost predstavlja drugi važan izvor dohotka.
Prihodi od imovine i kapitala takođe predstavljaju značajan dio dohotka. Ovi prihodi dolaze od zakupa, prodaje imovine i kapitalnog dobitka, što uključuje zaradu od investicija koje su prodane po višoj cijeni od nabavne. U savremenom društvu, ovi izvori dohotka postaju sve važniji, posebno s porastom interesovanja za investicije i trgovinu na berzi.
Specifične vrste prihoda, kao što su prihodi od sportske djelatnosti, autorskih prava i srodnih prava, takođe doprinose raznolikosti izvora dohotka. Ova kategorija uključuje i prihode koje ostvaruju samostalni stručnjaci u kulturi, koji svojim radom obogaćuju umjetničku scenu.
Na kraju, moderni trendovi donose nove načine ostvarivanja prihoda, poput onih koji dolaze od interneta, video igara (gaming) i igara na sreću. Ove oblasti predstavljaju sve značajniji dio ekonomije, pružajući nove mogućnosti za generisanje prihoda, ali istovremeno donoseći i izazove u domenu oporezivanja.
Poreske olaksice i oslobođenja
Porez na dohodak ne plaćaju sljedeća lica: članovi stranih diplomatskih misija u Crnoj Gori i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko nisu državljani Crne Gore; članovi konzularnih predstavništava i članovi njihovih domaćinstava, takođe ukoliko nisu državljani Crne Gore; funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih specijalizovanih agencija; počasni konzuli stranih država, ali samo za primanja dobijena od države koja ih je imenovala za obavljanje funkcije počasnog konzula; kao i funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje međunarodnih organizacija, pod uslovom da nisu državljani Crne Gore.
Prema važećim propisima, određeni prihodi se ne smatraju dohotkom. Ovi prihodi uključuju sredstva ostvarena na osnovu prava lica sa invaliditetom, dječji dodatak, posebnu pomoć za opremu novorođenih, kao i osnovna prava iz socijalne zaštite. Takođe, pomoć zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda, naknade iz zdravstvenog osiguranja (osim naknade zarada), nasljedstvo i pokloni, organizovana socijalna i humanitarna pomoć, državne nagrade, penzije (osim onih za državne i javne funkcionere), te nagradne igre i osiguranje stvari, života i imovine, ne ulaze u kategoriju dohotka. Ova regulativa ima za cilj da zaštiti određene grupe građana i osigura im dodatnu podršku u različitim situacijama.
Prema članu 5a Zakona o porezu na dohodak, određene naknade i primanja oslobođene su od plaćanja poreza na dohodak. Ove naknade uključuju, između ostalog, dnevnica za službena putovanja, troškove prevoza sopstvenim vozilom, terenske dodatke, otpremnine prilikom odlaska u penziju ili prekida radnog odnosa, kao i stipendije i kredite za učenike i studente. Takođe, postoje i druge naknade kao što su nagrade za postignute rezultate u obrazovanju, školarine, te pokloni za djecu zaposlenih. Ova oslobađanja imaju za cilj da olakšaju finansijski teret zaposlenih i podrže njihovu dobrobit.
Poreskim obveznicima koji započinju obavljanje djelatnosti u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, porez za prvih osam godina se umanjuje za 100%. Ukupan iznos poreskog oslobođenja za taj period ne može prelaziti 200.000,00 eura. Pravo na poresko oslobođenje počinje teći od dana upisa u odgovarajući registar.
Međutim, obveznici koji su u prethodne tri godine prestali s poslovanjem u istoj ili sličnoj djelatnosti ne mogu ostvariti ovo oslobođenje. Takođe, ako je obveznik korisnik državne pomoći ili je ostvario pravo na poresko oslobođenje za novozaposlena lica, ukupan iznos oslobođenja ne može biti veći od 200.000,00 eura.
Izuzetak od ovoga čine obveznici koji su korisnici državne pomoći zbog poteškoća u poslovanju, kao i oni koji posluju u sektorima transporta, brodogradilišta, čelika, trgovine i ugostiteljstva, osim primarnih ugostiteljskih objekata.
Pitanja i odgovori iz prakse
Primjera ima mnogo, ali ovaj put ćemo uzeti tri zanimljiva pitanja i dati odgovore.
Pitanje 1: Kada se podnosi prijava na prihod kod dva poslodavca?
Odgovor: U skladu sa članom 43. Zakona o porezu na dohodak, rezidenti su obavezni da podnesu poresku prijavu ukoliko njihova mjesečna zarada od dva ili više poslodavaca prelazi 700 €.
Primjer 1: zaposleni ima neto platu od 800 €. U ovom slučaju, bruto iznos iznosi 915,53 €. Prema važećim propisima, na iznos koji prelazi 700 € bruto obračunava se porez od 9%. U ovom scenariju, zaposleni prima 800 €, dok poslodavac plaća porez u iznosu od 19,4 €.
S druge strane, razmotrimo situaciju u kojoj zaposleni kod jednog poslodavca zarađuje 600 € neto, što odgovara bruto iznosu od 670,39 €, dok kod drugog poslodavca zarađuje 200 € neto, odnosno 223,46 € bruto. Ukupno, zaposleni prima 800 €, a bruto iznosi pojedinačno ne prelaze 700 €, što znači da poslodavci ne plaćaju porez.
Međutim, kada saberemo bruto iznose oba poslodavca, dolazimo do ukupnog bruto iznosa od 893,85 €, što je 193,85 € iznad praga od 700 €. Na taj iznos obračunava se porez od 9%, što iznosi 17,45 €. S obzirom na to da ovaj iznos nije uplaćen, fizičko lice je obavezno da ga prijavi i uplati Poreskoj upravi.
Pitanje 2: Da li se oporezuju prihodi ostvareni preko interneta i video igara (gaming)?
Odgovor: Da, prihodi ostvareni putem interneta, uključujući i one od video igara, podliježu oporezivanju. Od ove godine, prijavu poreza na dohodak fizičkih lica (GPPFL) moraju podnijeti i lica koja ostvaruju prihode kao freelanceri, ukoliko nisu oporezovana po drugom osnovu. Takođe, ovo se odnosi i na gejmere koji dobijaju nagrade od takmičenja.
Primjer 2: priznaju se rashodi u visini od 15% ostvarenih prihoda po osnovu djelatnosti preko interneta. Za gejmere, priznaju se stvarni dokumentovani troškovi; ukoliko nema dokumentovanih troškova, priznaju se rashodi u visini od 20% ostvarenih prihoda. Oporezivi prihod predstavlja razliku između prihoda i priznatih rashoda, na koju se obračunava porez u visini od 15%.
Ako recimo zarađujete 1000 eura mjesečno preko interneta, to je 12 000 godišnje, bruto osnovica iznositi 9742,12 eura. Na ovu bruto osnovicu plaća se porez od 15%, što iznosi 1461,32 eura.
Pitanje 3: Koje su obaveze vezane za porez na izdavanje stana u Crnoj Gori, i kako se obračunava porez na prihod od zakupa?
Odgovor: U Crnoj Gori, ako izdajete stan duže od 60 dana, obavezni ste da podnesete GPPFL prijavu i platite porez na dohodak. Prema članu 34. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, prihodi od imovine uključuju sve prihode ostvarene od davanja u zakup pokretne i nepokretne imovine. Član 35. propisuje da se stvarni troškovi priznaju pod uslovom da su dokumentovani, dok se u slučaju nedostatka dokumentacije priznaje standardni rashod od 30% ostvarenog prihoda.
Primjer 3: Ako izdajete stan za 500 eura mjesečno, vaš godišnji prihod iznosi 6.000 eura. U slučaju da nemate dokumentovane troškove, standardni rashod će biti 30%, što znači da će preračunata bruto osnovica iznositi 4.692,74 eura. Na ovu bruto osnovicu plaća se porez od 15%, što iznosi 703,91 eura, a na taj iznos se obračunava i prirez od 13%, što iznosi 91,50 eura. Ukupna obaveza za porez i prirez iznosi oko 795,42 eura.
Zaključak
Kao što vidite, porez je gotovo nemoguće izbjeći osim u jednom slučaju – a to je da kupite kravu.
Svako ko je gledao predstavu “Dugo putovanje u Jevropu” zna o čemu pričam.
Dijalog između Kralja Nikole i sekretara Milovića slijedi u nastavku:
SEKRETAR: Đorđe Stamatović moli da mu se smanji porez što ste mu ga razrezali. Veli, kad plati porez, ne ostane mu za mlijeko đeci.
KNJAZ: Neka kupi kravu. A poreza se neće niko oslobađati. Ne ide to meni u džep; sve to ide na ovu moju napaćenu i hrabru Crnu Goru. Moramo dugove da vratimo onoj Italiji, kao da im nijesam šćer dao, pa velikoj Austro-Ugarskoj, pa onda Srbiji, pa još nekima. Da nije duga, mi ne bismo bili Evropa; Jevropejstvo mora da se plati.
Ukoliko nemate kravu, a podliježete ovom zakonu, predlažem da nađete nekog ko bi vam obračunao porez i predao GPPFL za vas.
